Kako napraviti vlastitu vinsku kolekciju
 
Da započnete stvaranje i nastavite održavanje vlastite vinske kolekcije nisu vam potrebne ogromne količine novca. Ako malo proučite dolje navedene upute, vidjet ćete da takav hobi može i vama postati dostupan
 
Za početak morate znati da preduvjet stvaranju privatne vinske kolekcije nije ogroman, prazan i vlažan podrum ili bilo koji drugi suterenski oblik prostorije. Za dobru i kvalitetnu pohranu božanskog napitka bit će vam dostatan ormar ili zatvorena polica u kojoj možete osigurati dovoljno mračan prostor.



Vinski stručnjaci tvrde da pravi kolekcionari moraju svakoj boci vina pristupiti na vrlo osobit način. Samo ćete pravim odnosom i brigom spram vina steći ono potrebno poštovanje koje razlikuje vinskog znalca od, recimo, brzopoteznog alkoholičara. Ako se dovoljno ozbiljno prepustite čarima prepoznavanja i skladištenja vrhunskih vina, zasigurno ćete osjetiti sve pozitivne posljedice tog opuštajućeg zanata. Većina ljudi se odlučuje na skupljanje vina bilo radi čistog užitka, bilo radi očekivanog financijskog dobitka.

Iako vam za početak stvaranja kolekcije neće biti potrebne izdašne količine novca, što će se više vaš hobi razvijati, to će rasti i potrebna ulaganja. Bez obzira na vaš motiv, ono na što ustvari najviše morate paziti je pravo mjesto na kojem ćete držati kolekciju jer je vino vrlo osjetljiva tekućina koja zahtijeva učinkovitu brigu tijekom duljeg perioda.

Samo će dobro uskladišteno vino sa starošću postajati sve bolje, a time i cjenjenije. Ako se ne brinete o vinu na prikladan način, ono će vrlo brzo propasti i postati sasvim neupotrebljivo, bez obzira na početnu kvalitetu i rang. Imajte na umu da neka vina ne zahtijevaju dugotrajnu pohranu. Upravo zato, prije nego se odlučite na stvaranje vlastite vinske kolekcije, morate znati prepoznati koja biste vina trebali imati i u koje ih svrhe najbolje možete iskoristiti.

Kako u vinu ima raznolikih kemikalija kao što su mikroorganizmi i plinovi koji s vremenom mijenjaju sastav tekućine, bitno je da znate kako se pojedina vina čuvaju.

Pokušajte u svojem vinskom vlasništvu imati novije sorte vina iz zemalja kao što su Australija i Čile, starije sorte europskog podneblja, desertna vina i ona koja služe za brzu upotrebu i ne zahtijevaju prethodno skladištenje. Tip i intenzitet okusa će varirati od stila do stila vina, a neki će se okusi mijenjati i kako vrijeme prolazi (tako neka sasvim prosječna vina mogu s vremenom uistinu dobiti na kvaliteti).

Starija vina imaju okus koji mnogi opisuju kao uravnotežen, gladak i mekan. Za razliku od toga, mlađe vino ima malo intenzivniji okus. Većina ljudi koji uživaju u vinima naviknuta je upravo na okus suvremenijih vina, ali ćete preko stvaranja svoje kolekcije naučiti uživati i u malo drugačijim okusima, nešto starijih vinskih etiketa.

Ako namjeravate stvoriti kolekciju koja će vam trajati kraće vrijeme, a živite u području s umjereno toplom klimom, skladištenje boca vam neće predstavljati nikakav problem. No ako namjeravate početi pohranjivati vina u podrum kako bi u njihovim okusima uživali nekoliko godina (ili desetljeća), morate uzeti u obzir nekoliko vrlo važnih faktora:

Temperatura – pravilna temperatura pri kojoj ćete skladištiti vino vrlo je bitna za njegovu kvalitetu. Vino se nalazi u idealnom spremniku ako temperatura u njemu varira tek jedan do dva stupnja. Većina se stručnjaka slaže da je idealna temperatura skladištenja vinskih boca 14 stupnjeva celzijevih. Na temperaturi nešto nižoj od ove usporit će se proces dozrijevanja vina, a na temperaturi više od navedene proces starenja bit će neprirodno ubrzan.

Vlaga – još jedan vrlo bitan element. Sasvim dovoljna razina vlage za prostor u kojem ćete pohraniti vino je od 70 do 75 posto. Veći ili manji postotak može uzrokovati smanjivanje čepa na boci, a time se otvara mogućnost prodora zraka u bocu ili stvaranja plijesni. Isto tako, ako pohranite vino na mjestu koje ima previše zračnih otvora, riskirate pogoršanje kvalitete vina. Ali i premala količina zraka može štetiti vinu, jer se ponovno može dogoditi pojava plijesni. Morate naći pravu ravnotežu.

Svjetlo – jedan od najbitnijih uvjeta na koje morate pripaziti prije početka skladištenja vina. Vino u svjetlijoj boci vrlo je osjetljivo na svjetlost, a ona u tamnim bocama pogotovo su osjetljiva na ultraljubičastu svjetlost. Izlaže li se izvoru ultraljubičaste svjetlosti, vino može vrlo lako propasti, stoga pripazite da boce budu daleko od takve vrste svjetlosnog izvora.

Minimalni pokreti – vaša će vinska kolekcija uveliko patiti ako je izložite stalnim vibracijama i pokretima. Konstantni pokreti utjecat će na vinski sediment te će time vino znatno promijeniti okus. Sve kućanske aparate, pogotovo one koji se griju, držite podalje od mjesta na kojem pohranjujete vino. Isto tako, redovito provjeravajte ima li na vašim bocama tragova kakvih štetočina te držite djecu i kućne ljubimce podalje od vina.

Sigurnost – glavna briga svakog kolekcionara je sigurnost njegove kolekcije. Poduzmite sve mjere koje su potrebne da biste bili sigurni kako vaša kolekcija neće dospjeti u nečije tuđe ruke. Mjere će, naravno, ovisiti o vrijednosti vaše kolekcije, ali ako se radi o uistinu vrijednoj zbirci vina, ne bi bilo loše da je osigurate.

Ako nemate velik mračan prostor koji biste mogli prepustiti vinima, ne brinite. Vina se mogu držati na najrazličitijim mjestima unutar doma, samo pripazite da ispunite gore navedene uvjete. Isto tako, za mjesto na kojem ćete držati skupljena vina morate biti sigurni da je ravno.

Vina se moraju držati vodoravno jer tada dolaze u kontakt s čepom koji se namače i time se sprečava ulazak zraka u bocu koji bi mogao promijeniti sastav i okus vina. Nakon prvih godinu dana skupljanja osigurajte dodatni skladišni prostor koji će biti deset puta veći od onog iz prve godine.

Ako odlučite postati ozbiljan kolekcionar vina, morate početi katalogizirati boce u svom posjedu. Napravite dosljedan i detaljan popis vina koja imate i na njemu upišite datum uskladištenja (u tome vam mogu pomoći i određeni kompjuterski programi koje ćete naći na Internetu).

Morate shvatiti da vino ima svoj relativno predvidljiv životni vijek te da se s vremenom mijenja – početni voćni okus se polako počinje pretvarati u mnogo opsežniji okus. Vina koja su napravljena od izvanrednog grožđa, koja u sebi imaju idealnu količinu šećera, obrađena su na način koji idealno odgovara sorti grožđa i koja su pohranjena pod pravim uvjetima, razvit će nevjerojatno bogat okus i intenzivniju aromu koju ćete moći iskombinirati s uistinu raznovrsnom ponudom hrane.

Iako je većina današnjih vina namijenjena konzumaciji u roku jedne godine od proizvodnje, ona najbolja vina trebaju odležati barem tri do nekoliko desetaka godina da bi dozrela i očarala vas svojim okusom. Kako su takva vina iznimno skupa, najbolje bi bilo da se sami posvetite stvaranju vlastite vinske kolekcije.

Većina bijelih vina mora se popiti u roku od dvije, tri godine od godine berbe. Isto tako i mnoga se crna vina danas proizvode s namjerom da vrhunac svog okusa dosegnu u ranijoj dobi svog postojanja. Šampanjac je pak spreman za konzumaciju čim izađe iz proizvodnje jer ta sorta vina ne profitira od dodatne pohrane u podrumu ili skladišnom mjestu.

Skupim vinima okus se vrlo rijetko poboljša tijekom vremena i njihova propast dolazi mnogo prije od vrhunskih vina u podrumu. Takvim se vinima može poboljšati okus, ali samo u kratkim razdobljima pohrane – osim toga, njihov kemijski sastav nije stvoren na način da se okus vina pojača u sljedećih desetak godina kao što je slučaj s vrhunskim vinima proizvedenima šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Danas vrlo velik broj vinara svoje proizvode osuđuje na gotovo istant konzumaciju što pokazuju i rezultati istraživanja – naime, čak se 95 posto stolnih vina popije u roku tri godine od godine proizvodnje. Nije rijetko da vina napuste proizvođače i prije roka što možemo objasniti određenim ekonomskim pritiskom.

Općenito govoreći, europska vina su stvarana da traju dulje nego ona proizvedena u Americi ili Australiji. Isto tako, Cabernet Savignon će dulje trajati od Pinot Noirsa. Većina bijelih vina zrije brže i ne traje toliko koliko i njihovi tamniji rođaci. No, dakako, ovo su samo generalije, a iznimke su itekako prisutne i u okviru ovog pravila.

Ona vina koja imaju dulji proces zrenja svoj vrhunac mogu doseći otprilike deset godina nakon proizvodnje, a mogu trajati i desetljeće više. Uz dobru i efikasnu pohranu, kalifornijski Cabernet Savignon će se poboljšati ako odleži deset do petnaest godina, a Pinot Noir ili Zinfandel svoj najbolji okus dosežu nakon nekih pet do deset godina pohrane.

Želite li svoju vinsku kolekciju pohraniti na dosta dug period, uvjeti pohrane postaju rigorozniji. Isprva odredite koliko boca mislite pohraniti i na kolik period. Ako se odlučite od mjesta na kojem obično odlažete vino napraviti dugotrajniju pohranu, znajte da je najbitniji element koji morate zadovoljti – stalna temperatura.

To znači da temperatura tijekom dana ne bi trebala varirati više od tri stupnja celzijeva, a tijekom godine pet. Ako nemate mogućnost da svoj podrum opremite najboljim vinima, potražite neko prazno mjesto negdje u sjevernom dijelu kuće. Umjesto da vlastitim snagama stvarate vinsku pohranu, alternative su vam danas iznimno popularni frižideri namijenjeni isključivo čuvanju vina koji dolaze u različitim veličinama, ovisno o broju boca koje mislite sačuvati od prerane propasti.

I za kraj vam dajemo mali vodič u svijet pohrane vinskih boca. Svaka sorta vina treba određen period da sazrije i dosegne vrhunac u svom okusu. Taj period skladištenja ovisi o mnogo toga – o sorti, načinu proizvodnje, godini berbe. Isto tako, unutar jedne sorte vina mogu se naći i idealni, ali i manje kvalitetni primjerci tako da nema općenitog pravila, no određena preporuka ipak stoji...

Odlučite li se na kupnju pravog skladišta za svoje dragocjeno piće, posjetite stranicu www.vintagecellars.com na kojoj možete kupiti standardizirane modele, ali gdje možete i poslati dimenzije svog stana kako bi vam vinski stručnjaci napravili idealnu policu za boce.

Beaujolais: 0 - 3 godine
Beaujolais Nouveau: odmah
Crveni Bordeaux: 7 - 12 godina
Bijeli Bordeaux: 4 – 10 godina
Cabernet Sauvignon: 5 – 10 godina
Šampanjac: 0 – 2 godine
Chianti: 0 – 5 godina
Chardonnay: 0 – 5 godina
Merlot: 2 – 5 godina
Port: 0 – 5 godina
Rioja: 5 – 10 godina
Vouvray: 0 – 5 godina
Crveni Zinfandel 5 – 10 godina
Bijeli Zinfandel: 0 – 1 godina

J.D
 
 
 Izvor: HTnet  26.8.2004.
print


PC4U - računala, komponente, periferni uređaji, informatičke usluge, hosting

Infomodul - izrada programa i Internet stranica

Velika knjiga o vinu


Cijena 186,90 kn
 kom. 
Stranice se arhiviraju u digitalni arhiv Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu




na vrh stranice | dodaj u favorites | impresum | ©2004-2019 www.Vinskipodrum.com

stranice izradio Infomodul