Tumori vinove loze
 
Najčešće neželjene promjene kod vinove loze su one koje su izazvane prekomjernim umnažanjem štetnih mikroorganizama.
 
Bolesti vinove loze uzrokuju različiti čimbenici, a najčešće su neželjene promjene izazvane prekomjernim umnažanjem štetnih mikroorganizama (gljivice, fitopatogene bakterije, fitoplazme, virusi). Zadnjih su godina u vinogradima također vidljive promjene nastale neparazitskim ili abiotskim utjecajima, među kojima ističemo klimatske stresove, toksičnost pesticida, emisije štetnih tvari i hranidbene nedostatke.

Nepovoljni uvjeti okoliša katkad pridonose pojačanoj osjetljivosti biljaka prema različitim patogenim organizmima, a tipičan je primjer povremena pojava tumora vinove loze u vlažnim sezonama nakon vrlo niskih zimskih temperatura (Agrobacterium tumefaciens).

Protekle su dvije vinogradarske godine obilježile vrlo niske zimske temperature, osobito početkom 2005. godine, kad su vrijednosti sredinom (-24,4° C) i potkraj veljače (-12,2° C), te početkom ožujka (-20,0° C) uzrokovale smrzavanje zimskih pupova i rozgve. Takve su neželjene promjene uočene uglavnom na nižim vinogradarskim položajima izloženim sjevernom vjetru, osobito na sortama muškat žuti, rajnski rizling, silvanac zeleni i sauvignon. Bakterijske bolesti zadnjih godina postaju sve značajnijim ograničavajućim čimbenikom uspješnog vinogradarstva, pa uz neželjene kvasce ističemo štetne bakterije uzročnike kisele truleži grožđa (pr. Acetobacter), širenje bakterijske nekroze trsova u nekim zemljama okruženja (Xanthomonas ampelina) i lokalnu pojavu tumora vinove loze (Agrobacterium tumefaciens).

Tumorske izrasline na vinovoj lozi opisane su još 1853. u Francuskoj, čiji uzročnik bakterija Agrobacteriumtumefaciens može napasti višeod 2000 biljnih vrsta (voćke, šumsko drveće, ukrasno bilje). Na sreću, samo je biološki varijetet 3 patogen za vinovu lozu, pa ga neki autori smatraju posebnom vrstom Agrobacterium vitis. Bolest je učestala u hladnijim vinogradarskim područjima, odnosno u vinogradima posađenima na mjestima podložnijima smrzavanju.

Ipak, u Hrvatskoj je opisana kao lokalno prisutna u Dalmaciji i na otocima (pr. Split,Vis, Hvar, Pelješac), a nakon proteklih dviju jačih zima i vlažne vegetacije očekujemo pojavu tumora loze na pojedinim položajima kontinentalnih vinogorja. Patogena bakterija pripada porodici Rhzobiaceae, pa se na biljnim ostatcima dugo održava u tlu. Tipični je parazit rana, pa njezinu pojavu favoriziraju negativne zimske temperature, kasni proljetni mraz, zimska rezidba, tuča, oštećenja od mehaničke obrade vinograda, napada nekih štetnika i sl. Bakterija na mjestu infekcije uzrokuje nekontrolirano umnažanje stanica biljke domaćina, a bolest je ime dobila po tumorskim izraslinama. Premda su izrasline često vidljive samo lokalno na pojedinim organima, bakterija sistemično inficira cijelu biljku (uglavnom se prijenosi biljnim sokovima od korijena prema vrhu biljke).

Za razliku od drugih drvenastih domaćina, kod kojih se izrasline javljaju pretežno u zoni korijenova vrata ili glavnom korijenu, kod vinove loze zadebljanja uglavnom nalazimo na nadzemnim organima - na stablu trsa, krakovima, lucnjevima, na mjestu cijepa podloge i plemke, a vrlo rijetko na korijenu. Oblik tumora je loptast ili izdužen, ali se duž krakova ili lucnjeva brojni tumorčići mogu spajati u nizu pa nastaju kontinuirane proliferacije (osobito na biljkama čije tkivo puca zbog zimskog smrzavanja). Ako infekcija nastaje za cijepljenja tumorske izrasline, javljaju se na mjestu srašćivanja podloge i plemke. U početku su patogene izrasline malene, mekane i blijedožute do svijetlosmeđe boje, a kako se javljaju na ranama, teško ih je razlikovati od kalusa.

No, za razliku od kalusa tumori rastu brže, pa najveći obično dostižu do 10 cm u promjeru. Starenjem postupno postaju tamnosmeđe boje, odrvene, a površina postaje hrapavom. Tijekom zime tumorske izrasline raspadaju se a bakterija dospijeva u tlo. U proljeće se na istom mjestu razviju sekundarne izrasline, brojnije su i manjeg promjera, a mogu se proširiti duž kraka na više desetaka centimetara. Razvoj tumora "krade" napadnutoj lozi dosta vode i hranjivih tvari, zbog čega takvo trsje oslabi (mladice slabo napreduju, lišće tijekom ljeta mijenja boju), skraćuje se životni vijek te na kraju propadaju. Na pojavu i širenje ove bolesti, osim klimatskih čimbenika, bitno utječu zdravstvena ispravnost podloga, kakvoća i higijena pri cijepljenju, odnosno brzina i kakvoća srašćivanja spojnog mjesta.

Razvojem bolesti loze (pr. plamenjače ili peronospore i pepelnice) pojačana je osjetljivost vinograda na smrzavanje, a time i na bakterijski rak. Osjetljivije su sorte vinove loze na tumor rajnski rizling, sauvignon, muškat hamburg, merlot i dr., a vrlo su otporne podloge Riparia x Rupestris du Lot, 3309 i 101-14. Bakterija Agrobacterium tumefaciens razvija se u širokom rasponu temperatura (od 0 do 37° C) i vlage, ali su optimalne vrijednosti 25 - 30° C, te relativna vlažnost zraka 80 posto. Skrivano razdoblje inkubacije traje razmjerno dugo, pa se prvi tumori mogu pojaviti tek dva mjeseca nakon zaraze. U ranijim stadijima razvoja tumora bolest je prema izgledu simptoma teško prepoznati, pa je potrebna brza identifikacija osjetljivim molekularno-biološkim (PCR) ili imuno-kemijskim testovima (ELISA). Također je moguća izolacija i uzgoj bakterija na selektivnim hranjivim podlogama, te umjetna inokulacija (test-patogenosti) na biljčicama rajčice, suncokreta i duhana. Ovakvi biotestovi daju pozitivan rezultat nakon nešto duljeg razdoblja.

Nema dovoljno učinkovitih kurativnih ili eradikativnih mjera primjene kemijskih sredstva za zaštitu vinograda protiv bakterijskog tumora! Najvažnije je saditi zdrav sadni materijal. Pri izboru površine za sadnju vinograda izabrati parcelu koja nije podložna negativnim niskim temperaturama. Na rizične položaje birati manje osjetljive sorte cijepljene na vrlo otporne podloge. Uravnoteženom mineralnom i organskom gnojidbom smanjiti osjetljivost biljaka na napad bolesti. Ako se pregledom vinograda primijete opisani znakovi bolesti bakterijskog raka na nadzemnim organima, rezom se uklanjaju, iznose iz vinograda i spaljuju. Reže se što je moguće dalje od oboljelog mjesta. Neposredno nakon reza oboljeloga biljnog organa važno je alat (škare, pila ili nož) obvezno dezinficirati u 96%-tnom alkoholu ili 5%-tnoj otopini varikine ili organskoj benzojevoj kiselini (dezinficijens MENNO FLORADES ®). Mjesto reza premazuje se povišenom otopinom bakarnog fungicida (2 - 10%), a na taj se način može produljiti životni vijek trsa (ali jednom inficirani trs bakterijom tumora ne može se izliječiti).

Mr. Milorad Šubić, dipl. ing. agr. HZPSS, Čakovec
 

Bakterijski tumori vinove loze najčešće se pojavljuju na donjem dijelu trsa Nakon zimskog smrzavanja se tumori uz pucanje kore sekundarno šire duž stabla Raspadanjem žilnog staničja na inficiranim mjestima prestaje opskrba vodom i hranjivima
 
 Izvor: Gospodarski list  5/22/2006
print


PC4U - računala, komponente, periferni uređaji, informatičke usluge, hosting

Infomodul - izrada programa i Internet stranica

Zinfandel: A Croatian-American Wine Story


Cijena 149,01 kn
 kom. 
Stranice se arhiviraju u digitalni arhiv Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu




na vrh stranice | dodaj u favorites | impresum | ©2004-2019 www.Vinskipodrum.com

stranice izradio Infomodul