Sadnjom vinove loze posla za 4000 obitelji
 
Ako se hitno ne krene u razvitak vinogradarstva, upozoravaju stručnjaci, doći će do velikih problema nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju
 
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, vinogradi se u Hrvatskoj rasprostiru na 58.000 hektara površina. Godišnja proizvodnja u njima kreće se između 300.000 i 350.000 tona grožđa, odnosno oko dva milijuna hektolitara vina. Kako je statistika najčešće jedno, a stvarno stanje obično nešto drugo, rečene podatke ne treba uzimati kao prave, pa čak ni približno točne. To prije što se zna da se u statistikama nerijetko nalaze i podaci koji se odnose i na zapuštene vinograde. Stotine je, pa i tisuće slučajeva u pojedinim jedinicama lokalne samouprave koji to potvrđuju. Zapuštena obradiva zemljišta, pogotovo u privatnom vlasništvu, na kojima je loza nekoć donosila obilje ploda te zemljišta na kojima su danas brojni stambeni i drugi objekti..., još uvijek se u katastarskim knjigama vode kao vinogradi, oranice, vrtovi...

Kad bi stvarno bilo vinograda kako to kaže statistika, onda Hrvatsku ne bi trebalo puno brinuti kakvo će joj biti vinogradarstvo prigodom stupanja u članstvo Europske unije. Da ova zemlja ima toliko vinograda, i to pod državnom kontrolom, tj. onih u kojima se proizvodi za tržište, nove vinograde, zapravo, ne bismo trebali ni podizati. Među vinogradima iz statističkih pokazatelja, uz već spomenutu zapuštenost i pretvaranje u druge namjene, najviše je onih koji se odnose na manje površine, čija proizvodnja baš uvijek nije dostatna ni za podmirenje vlastitih potreba seoskog kućanstva. Podaci iz Upisnika proizvođača grožđa i vina govore, pak, da je u našoj zemlji vinograda znatno manje — samo 13.373 hektara, čija godišnja proizvodnja iznosi oko 1,3 milijuna hektolitara vina. Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, spomenute su površine u vlasništvu 13.627 proizvođača. Površine s kojih se dobiva vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom iznose 8413 ha. U prosjeku jedan proizvođač iz Upisnika posjeduje oko 1 hektar nasada vinove loze. Riječ je o vinogradarima i vinarima koji proizvode za tržište, a s čijim ukupnim vinogradarskim površinama s nešto više od 13 tisuća hektara i spomenutom proizvodnjom, pa i kvalitetom, ne možemo konkurirati na europskom tržištu vina.

Ako se hitno ne krene u razvitak vinogradarstva, upozoravaju stručnjaci, doći će do velikih problema nakon ulaska Hrvatske u EU, koja ima višak vina. Da bismo dobili što veće kvote, nove vinograde, i to na većim površinama, valja podignuti prije dobivanja EU članstva. Jer poslije toga se vinogradarske površine, na kojima će se proizvodnja odvijati pod državnom kontrolom, više neće moći povećavati, bit će dopušteno tek obnavljanje postojećih u Upisniku registriranih vinograda. A ulaskom u EU utvrđene kvote teško će se moći promijeniti. Podizanje novih vinograda radi dobivanja većih kvota, neće biti moguće bez dozvole Europske komisije.

Sukladno tome Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donijelo je Operativni program podizanja novih vinograda na najmanje 13.000 hektara. Program se treba realizirati do kraja 2007. Pripreme za njegovu realizaciju već su u tijeku, a na područjima gdje otprije postoje svi preduvjeti, sa sadnjom vinove loze već se počelo. U resornome ministarstvu najavljuju da će se u veću sadnju, na 1500 do 2000, pa možda i više hektara, krenuti već na proljeće iduće godine. Poljoprivredni stručnjaci upozoravaju da se cjelokupni program u predviđenim rokovima neće ostvariti ako se na svim područjima pravodobno ne osiguraju svi preduvjeti prijeko potrebni za podizanje novih nasada, kao što su zemljište, sadni materijal kojeg proizvodnja od oko dva milijuna cjepova nije zadovoljavala ni dosadašnje potrebe, povoljne kreditne linije, zatim poticaji koji će doista poticati novu sadnju. Kad su u pitanju poticaji, oni su za podizanje novog vinograda već povećani na 33.600 kuna po hektaru, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja na 45.400 kuna.

Realizacijom ovog programa, osim sigurnog zapošljavanja najmanje 4000 obitelji u proizvodno-prerađivačkom vinogradarsko-vinarskom lancu, postigli bi se i značajni financijski efekti. U resornome ministarstvu procjenjuju da bi ti efekti u razdoblju provedbe programa mogli iznositi oko 6,6 milijardi kuna, odnosno prosječno 1,65 milijardi na godišnjoj razini, a pod uvjetom da godišnja proizvodnja iznosi oko 110 milijuna litara vina uz prosječnu proizvođačku cijenu od 15 kuna po litri. Dodajmo tome i proizvodnju destilata i rakije od čega bi se također ostvarila značajna dobit. Vinogradarski operativni program trebao bi kroz PDV godišnje donijeti i oko 363 milijuna kuna priljeva u državni proračun.

Zvonko Šipić
 

 
 Izvor: Slobodna Dalmacija  1/10/2005
print


PC4U - računala, komponente, periferni uređaji, informatičke usluge, hosting

Infomodul - izrada programa i Internet stranica

Od grožđa do vina


Cijena 80,00 kn
 kom. 
Stranice se arhiviraju u digitalni arhiv Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu




na vrh stranice | dodaj u favorites | impresum | ©2004-2019 www.Vinskipodrum.com

stranice izradio Infomodul