10/16/2019
Vinograd u lipnju
Ljetna obrada tla je prvenstveno plitka, površinska obrada. Ne preporučujemo ljetnu obradu provoditi tijekom cvatnje, a niti za vrijeme velikih sparina.

Osnovna je svrha sačuvati vodu u tlu tijekom ljeta i održati površinu čistu od korova, sve do dubine desetak centimetara. Mladi vinograd ne preporučuje se zatraviti do šeste godine, zbog oduzimanja dijela vlage i hrane travnih kultura. Svaki posao u vinogradu treba početi od tla, dakle kosidbom. Ako vinograd kosimo, onda ga prije poslova pokosimo, a ako ga kopamo, onda je bolje kasnije kopati, zbog toga da ne ugazimo zemlju i omogučimo brži razvoj korova.

Njega mladih trsova
Ova godina bila je kao stvorena za sadnju vinove loze, bilo dosadnje, bilo sadnje novih vinograda. Jedino je bilo problema kod strojne sadnje, jer je pripremljeno zemljište bilo mokro i cjepovi su sađeni previsoko. Mladi trsovi izvrsno napreduju i kod njih treba raditi sljedeće: poslije sadnje, dakle prve godine, u principu se mladice ne uklanjaju, jedino izboji iz podloge. Vrlo je važno da trs ima što veću lisnu masu i tim ojača razvoj korjena. Druge godine nakon sadnje, kad mladice narastu 25 - 30 cm, ostave se dvije najbolje i povežu uz kolac ili naslon. Kod rezidbe u sljedećoj godini, bolja će poslužiti za oblikovanje rodnog stabalca. Vinogradi koji su u trećoj godini, plijeve se na sljedeći način: da na mladici ostavljenoj do prve žice za oblikovanje stabalca oplijevimo sve mladice u njegovoj donjoj polovici pri porastu do 15 cm. Ostavljamo dvije ili tri najgornje mladice (ovisno o kondiciji trsa). U četvrtoj godini moramo oblikovati krakove pa onda ostavljamo 3 – 4 mladice, što opet ovisi o jačini trsa.

Vrlo je važan posao uklanjanja brandusa (površinskih žila). Njih uklanjamo krajem lipnja ili početkom srpnja, na taj način da trs odgrnemo i oštrim nožem ili škarama odrežemo za vrijeme oblačna vremena i zatim trs ponovno zagrnemo. Redovito suzbijanje korova, te zaštita od bolesti i štetnika osnova je dobrog razvoja novoposađenih trsova. Ukoliko ljeto bude u oskudici sa padalinama, mlade cjepove treba obvezno zaliti sa 3 - 5 litara vode po jednom cijepu. Vinogradari ne smiju zaboraviti da mladi vinograd moramo zaštititi od peronospore do polovice rujna.

Plijevljenje
Plijevljenje je nužna agrotehnička mjera koja se provodi u dva do tri navrata prije cvatnje, a po potrebi i poslije cvatnje. Plijevljenjem uklanjamo sve mladice koje izbijaju iz starog panja i troše hranu, sve nerodne mladice s lucnja (šparona), sve jalove mladice iz spavajućih pupova s panja i krakova. Tu radimo iznimku jedino ako modificiramo ili pomlađujemo trs. Odstranjujemo mladice koje su izrasle iz svočica (2 - 3 mladice) na rezniku. Ako je urod velik (kao ove godine) na svakom trsu radne mladice također uklanjamo.

Korist od plijevljenja je višestruka jer se na trsu bolje razvijaju i dozore mladice, koje nam trebaju za drugu godinu, te je zaštita olakšana i grožđe zdravije.

Da bi smanjili osipanje cvjetova nekih sorata vinove loze, treba prije cvatnje izvršiti pinciranje rodnih mladica na lucnju (šparonu). Time privremeno prekinemo njihov bujan rast, da time ojačaju i da se stvore povoljni uvjeti za cvatnju i oplodnju. Prikraćujemo na 5 - 6 listova iznad gornjeg grozda. Time pojačamo prihod za 10 - 30%. Osim kišne godine i sorata sklonih osipanju i rehunjavosti, ovu negativnu pojavu mogu prouzrokovati grožđani moljci (prva generacija) te pomanjkanje mikroelemenata i to posebice bora.

Cvatnja i oplodnja
Prije cvatnje smo trebali prihraniti vinograd (15 - 20 dana prije cvatnje) sa ureom (46% dušika) i to 0,4%/100 litara vode. Ovisno o vremenskim prilikama cvatnja traje 10 - 20 dana i vrijeme treba biti sunčano, lijepo s laganim povjetarcem i najpovoljnijom vlagom u zraku. Optimalna temperatura je između 20 - 25° C. Samo dobro pripremljen vinograd (pokošen, okopan, povezan, privezan, oplijevljen i mladice unutar žice) spreman je za dobru i temeljitu zaštitu od bolesti i štetnika, a samim tim i za cvatnju.

Lipanj je vrlo važan za razvoj vinove loze. Nakon završene cvatnje i oplodnje nastupa pojačan rast bobica. Faza razvoja bobica traje od 30 - 60 dana što ovisi o klimatskim uvjetima i vrsti kultivara. Bobice su tvrde, zelene i obavljaju funkciju asimilacije, transpiracije i disanja. Na taj način priskrbe 20% hranjiva, a ostalo loza prima iz lišća i korijena.

Gusjenice grožđanih moljaca čine štetu u tri navrata (u vrijeme cvatnje, u vrijeme zelenih boba i u vrijeme zriobe grožđa, kada je i napadaj najjači). Grožđani moljci su tipični periodični štetnici, koji se u većoj mjeri javljaju samo u pojedinim godinama i jače napadaju pojedine kultivare, kao što su Afus Ali i Muškat Hamburg. Upravo na tim kultivarima pratimo njihovu pojavu i brojnost.

Grožđane moljce treba prskati tijekom vegetacije prateći njihovu brojnost, odnosno prije cvatnje, neposredno poslije cvatnje, pojavom zelenih bobica i u vrijeme zriobe. Prskanje protiv grožđanih moljaca kombiniramo s ostalom zaštitom (pepelnica, plijesan, peronospora). Ako moljce prskamo posebno, onda treba prskati samo grozdove, jer moljci napadaju samo njih.
D.B. 
Izvor: Gospodarski list
 
Vinskipodrum.com - hrvatski vinski portal